Vjetroorgulje na Trovru: instrument na kojem svira vjetar

U više od dva desetljeća rada na orguljama gotovo je svaki posao imao isti okvir: crkva, kor, instrument i orguljaš. Onda je stigao poziv iz doline Neretve. Trebalo je napraviti svirale za orgulje koje neće stajati ni u jednoj crkvi i na kojima neće svirati čovjek, nego vjetar.

Ideja Željka Škorića

Vjetroorgulje je zamislio Željko Škorić, građevinski inženjer iz Ploča. Ideju je nosio godinama. Od prve zamisli do trenutka kad su orgulje prvi put zasvirale prošlo je desetak godina, a lokalni portal Rogotin.hr sačuvao je i staru fotografiju na kojoj se, još davno prije gradilišta, penje na Trovro provjeriti može li se ondje uopće graditi.

Projekt je 2017. prijavljen u sklopu županijskog programa Promicanje održivog razvoja prirodne baštine doline Neretve, koji je većim dijelom financiran europskim novcem. Nositelj je bila Dubrovačko-neretvanska županija, a uz Grad Ploče u priču je bilo uključeno puno ljudi. Bez upornosti čovjeka koji je sve osmislio, ne bi bilo ničega.

Gdje se nalaze

Trovro je brdo visoko 114 metara iznad Rogotina, malog mjesta između Ploča i Metkovića. S vrha se vidi ušće Neretve, delta, okolna brda i Pelješac. Do gore vodi oko 900 metara duga kamenom popločena staza, a uz orgulje su uređeni vidikovac i plato u suhozidu.

Kako su građene

• Tri betonske konstrukcije, svaka duga 15,5 metara, okrenute su prema trima vjetrovima: buri, jugu i maestralu.
• U svakoj je sedam svirala, ukupno 21.
• Svirale su od nehrđajućeg čelika 316, koji podnosi sol i vremenske uvjete uz more.
• Svirale su zatvorene (poklopljene) i ugođene tako da sedam tonova zajedno daje ugodan sklad, a ne slučajnu buku.
• Zaklopke ograničavaju protok zraka da orgulje pri jakom vjetru ne zavijaju.

Betonske radove izvela je dubrovačka tvrtka Trag, a položaj je odabran uz podatke o vjetru na toj lokaciji. Glazbeni dio, dakle svirale, izrađen je u našoj radionici kraj Koprivnice. Na izradu je otišlo oko pola godine, a u travnju 2020. dopremili smo ih na gradilište i ugradili. U projektu je sudjelovao i slovenski graditelj orgulja Škrabl.

Zašto je to drukčije od crkvenih orgulja

Načelo je isto kao kod svake svirale: što je dulja, ton je dublji, a što je kraća, ton je viši. Sve ostalo je drukčije. U crkvi mijeh daje miran i stalan tlak zraka, pa svirala svaki put progovori jednako. Na brdu tlak određuje vjetar, a on se mijenja iz sekunde u sekundu. Zato se ovdje ništa nije moglo prepisati iz postojećih instrumenata. Takav posao dotad nismo radili i u njega smo uložili sve što znamo o sviralama.

Prema HRT-ovu prilogu, orgulje se oglase već kad vjetar puše oko 2,7 metara u sekundi. Kako se smjer i jačina vjetra stalno mijenjaju, glazba se nikad ne ponavlja.

Jedinstvene u svijetu

Inspiracija su bile zadarske Morske orgulje, na kojima svira more. Ovdje svira vjetar, i to na tri strane svijeta. Vjetroorgulje na Trovru prve su i jedinstvene u svijetu, a prikazane su i u međunarodnoj televizijskoj razmjeni. Nama je to projekt na koji smo posebno ponosni i drago nam je da na njemu stoji i naš potpis.

Ako vas put nanese u dolinu Neretve, popnite se na Trovro. Najbolje kad puše.